Porodice žrtava Petrovačke ceste, ali i preživjeli ovog nemilog ratnog događaja kada je u dva navrata 7. i 8. avgusta 1995. bombardovana kolona srpskih civila koja se povlačila iz RSK, godinama traže pravdu, ali su do sada uvijek nailazili na zatvorena vrata, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.
Kaže ovo za “Glas Srpske pravna zastupnica žrtava “Oluje” u slučaju “Petrovačka cesta” iz Zagreba, advokat Slađana Čanković, navodeći da su ove žrtve tek sada, nakon podizanja optužnice srpskog Tužilaštva za ratne zločine i njene potvrde od Višeg suda u Beogradu, konačno dočekale kakvu-takvu pravdu – “da dobiju bar status žrtve”.
– Zastupam žrtve Petrovačke ceste, odnosno porodice nastradalih. Među mojim klijentima je i troje lica koji su preživjeli ovo raketiranje, ali su zadobili teške fizičke povrede. Oni su u proteklom periodu, višedecenijskom, pokušavali da dobiju status žrtve u Hrvatskoj. Obraćalo smo se i hrvatskoj državi za naknadu štete. I ništa. Slične apele smo upućivali i na adresu Tužilaštva BiH, kako bi bar ostvarili status “oštećene strane” u sudskom procesu koji nikada nije otvoren. Nigdje nismo naišli na razumijevanje. Štaviše, svugdje su nam vrata bila zatvorena. Kako niko u Zagrebu i Sarajevu nije htio da rasvijetli ovaj zločin i sasluša ove ljude, oni su odlučili da se obrate pravosudnim institucijama Srbije, koje su nakon zaprimanja njihove prijave odlučile da podignu optužnicu – istakla je Čankovićeva.
Šta će biti ukoliko hrvatske vlasti nastave s politikom negiranja, kako samog zločina, tako i sudskog procesa u Srbiji, na šta je nedavno upozorio i advokat Anto Nobilo, koji je rekao da su “šuplje fraze pojedinih hrvatskih političara – ne damo svoje heroje”, jer one ne mogu dati nikakav pravni rezultat – Čankovićeva kaže kako smatra da će se vjerovatno nastaviti sa tenzijama između Beograda i Zagreba, ali i da će najavljeni sudski postupak u Srbiji sigurno voditi u odsustvu osumnjičenih.
– Koliko mi je poznato, ne postoji inicijativa, a koja bi možda mogla rezultovati da Srbija ustupi ovaj predmet Hrvatskoj. Niko od hrvatskih političara nije izašao sa takvim prijedlogom. Mišljenja sam da sve ratne zločine treba rasvijetliti i kazniti najodgovornije, jer je to jedini način da ostavimo prošlost iza sebe. Nažalost, srpske žrtve su često žrtve politike. Pričati o njima u Hrvatskoj, posebno o akciji “Oluja”, nije baš preporučljivo, jer se ne dozvoljava da se naruši “dostojanstvo domovinskog rata”. U ovdašnjoj javnosti vlada mišljenje da branioci nisu mogli da počine ratne zločine. Svako ko drugačije misli, postaje predmet političke i javne osude – kaže Čankovićeva.
Optužnica
Viši sud u Beogradu je 3. juna 2022. donio rješenje o potvrđivanju optužnice Tužilaštva za ratne zločine na Petrovačkoj cesti i u mjestu Svodna, odnosno za zločine u hrvatskoj akciji “Oluja” iz 1995. Optužnica je podignuta protiv pripadnika hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Vladimira Mikca iz Ptuja, Zdenka Radulja iz Osijeka, Željka Jelenića iz Pule i Danijela Borovića iz Varaždina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
