Žalbeno vijeće Mehanizma za krivične sudove u Hagu izreklo je nekadašnjem komandantu Generalštaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću drugostepenu presudu, kojom ga je osudilo na kaznu doživotnog zatvora.

Drugostepena presuda izrečena je nakon što je razmotrena žalba na prvostepenu, kojom ga je 2017. godine Haški tribunal osudio na kaznu doživotnog zatvora za ratne zločine u BiH od 1991. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće Haškog trubunala potvrdilo je doživotni kaznu za nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, ali je odbacilo zahtjeve optužbe da Mladić bude proglašen krivim za genocid u šest opština u BiH.

Žalbeno vijeće je tako odbacilo namjeru Tužilaštva da se Mladiću i Srbima izrekne presuda za genocid širom BiH.

Ova presuda korespondira i sa odbacivanjem svojevremene tužbe ratnog Sarajeva protiv Srbije za genocid u kojoj je takođe negirano da je tokom sukoba devedesetih Vojska Republike Srpske izvršila genocid širom BiH, što uporno tvrdi bošnjačka vlast u Sarajevu.

Mladić je i u prvobitnoj presudi proglašen krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.

Povodom Mladićeve žalbe da je sud u prvostepenoj presudi načinio više grešaka kada je zaključio da je udruženi zločinački poduhvat postojao, zaključeno je da Mladić nije pokazao da je prvostepeno Vijeće pogriješilo, uz suprotno mišljenje sudije Nijambe.

Povodom osporavanja nekih aspekata presude, Žalbeno vijeće je konstatovalo da Mladić nije pokazao da je pretresno vijeće pogriješilo.

Zaključeno je i da su genocid, istrebljenje i ubistvo postali dodatna sredstva sa ostvarenje UZP u vezi sa Srebrenicom. Presuđeno je da je Mladić dijelio namjeru da se ostvari zajendički cilj u vezi UZP.

Žalbeno vijeće uz suprotno mišljenje sudije Nijambe, smatra da je neuvjerljivo da je Mladić djelovao da se civili premjeste iz humanitarnih razloga.

General Mladić pojavio se na izricanju konačne presude.

General je uhapšen u Srbiji i izručen Hagu 2011. godine. Od tada je u Haškom pritvoru i lošeg je zdravstvenog stanja.