Posebno odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu danas je potvrdilo prvu optužnicu koju je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo protiv četvorice oficira Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva za zločine počinjene u vojno-policiskoj akciji „Oluja“, dogovorenoj na sastanku vojnog i političkog rukovodstva Hrvatske na Brionima 31. jula 1995. godine.
Ispitujući optužnicu Tužilaštva za ratne zločine, krivično vanpretresno vijeće je stalo na stanovište da dokazi i podaci prikupljeni u dosadašnjem toku postupka pružaju dovoljan osnov za izvođenje zaključka o postojanju opravdane sumnje da su okrivljeni preduzeli radnje iz činjeničnog opisa krivičnog djela koje im se optužnicom stavlja na teret, odnosno da su ispunjeni neophodni materijalni uslovi za optuženje u konkretnom slučaju, navodi se u saopštenju suda.
Protiv ovog rješenja optuženi i njihovi branioci mogu izjaviti žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, u roku od od tri dana.
U optužnici u koju je Tanjug imao uvid piše da je „Oluja“ podrazumijevala napad na južni i sjeverni dio Republike Srpske Krajina sa ciljem da se u kratkom roku Vojska RKS porazi i preuzme kontrola nad tim dijelom RSK.
Predsjedavajući sastanka na kome je odluka donesena, pokojni hrvatski predsjednik i vrhovni komandant Franjo Tuđman, prenio je da za tu odluku postoji podrška Njemačke, NATO i Sjedinjenih Američkih Država, kao i podrška da, kako je rekao „nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu“.
Cilj ove akcije bio je, prema optužnici, da se srpsko civilno stanovništvo prinudi da trajno napusti teritoriju na kojoj je do tada živjelo u Hrvatskoj, s tim da im se ostave dva putna pravca za izlazak.
Tuđman je tada, navodi se, rekao da Srbima treba tobože jemčiti građanska prava i javno ih pozvati da se ne iseljavaju, ali istovremeno im, preko radija i televizije, odnosno putem letaka, saopštavati kojim se putnim pravcima stanovništvo kreće, odnosno napušta Hrvatsku.
Optuženi su nakon toga, navodi se u optužnici, sproveli pomenutu brionsku odluku i naredili avionske napade na civilno stanovništvo, što je za posljedicu imalo smrtno stradanje i ranjavanje više civila srpske nacionalnosti i panično bježanje civila prema Srbiji, uz učvršćivanje njihove odluke da napuste teritoriju na kojoj su do tada živjeli i više se ne vraćaju, što je dovelo i do promjene etničkog sastava Hrvatske, prenosi Tanjug.
Optužnica je podignuta protiv Vladimira Mikca (67) iz Ptuja, Zdenka Radulja (69) iz Osijeka, Željka Jelenića (69) iz Pule i Danijela Borovića (64) iz Varaždina, pripadnika hrvatskog ratnog vazduhoplovstva zbog opravdane sumnje da su izvršili krivično djelo ratni zločini protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu.
Prema optužnici, sada pokojni general bojnik Josip Čuletić, je u svojstvu rukovodioca Centra operativnog rukovođenja izdao naređenje optuženom Mikcu komandantu 92. Zrakoplovne baze Pula, i Zdenku Radulju komandantu 91. Zrakoplovne baze „Pleso“, Zagreb, za avionske napade po ciljevima na zemlji, što uključuje i civilno stanovništvo koje je bježeći od napada hrvatske vojske i policije već napustilo svoje domove u Hrvatskoj i prešlo u dubinu teritorije susjedne BiH.
Stanovništvo se, kretalo prema preporukama hrvatskih vlasti, putevima koji su im od njih bili sugerisani kao sigurni i otvoreni za odlazak, u kolonama u kojima nije bilo vojnih formacija, oklopnih vojnih vozila, tenkova ili teškog naoružanja Vojske RSK.
Mikac je, postupajući po dobijenom naređenju, naredio Jeleniću avionski napad na izbjegličku kolonu koja se kretala u rejonu u kojem nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Petrovac-Ključ, izvlačeći se iz Hrvatske, sa teritorije RSK, sa prostora Dalmacije i Like.
Radulj, takođe postupajući po dobijenom naređenju, izdao je naređenje optuženom Boroviću za avionski napad na izbjegličku kolonu koja se kretala u rejonu u kojem takođe nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Novi-Prijedor izvlačeći se iz Hrvatske sa teritorije RSK, sa prostora Korduna i Banije.
Potom je Jelenić , postupajući po dobijenom naređenju, naredio NN pilotu da koristeći avion „Mig 21“ (koji je prethodno prebazirao iz Pule na aerodrom u Splitu) izvrši napad po izbjegličkoj koloni koja se kretala putem Bosanski Petrovac-Ključ, što je ovaj učinio 7. avgusta 1995. godine u popodnevnim časovima.
On je na području Opštine Bosanski Petrovac, u BiH, najprije preletio izbjegličku kolonu (koja je do tada prevalila više od 60 kilometara od granice sa Hrvatskom), a potom okrenuo avion i u povratku, iako je vidio da se ne radi o legitimnom vojnom cilju, dejstvovao raketnim udarima raketama S-24 (namijenjenim za uništavanje neprijateljske žive sile) po izbjegličkoj koloni, zaprežnih, putničkih, teretnih vozila i traktora, kojom prilikom je ubijeno 10 civila.
U tom napadu je više ljudi ranjeno, od kojih je do sada identifikovano 15 ljudi, a kritičnom prilikom je više vozila u koloni uništeno.
Borović je, postupajući po dobijenom naređenju , naredio dvojici NN pilota da koristeći dva aviona „Mig 21“ (sa aerodroma „Pleso“) izvrše napad po izbjegličkoj koloni koja se kretala putem Bosanski Novi-Prijedor, što su i učinili dana 8. avgusta 1995. godine u popodnevnim časovima u mjestu Svodna, opština Bosanski Novi.
Oni su najprije preletjeli izbjegličku kolonu (koja je do tada prevalila više od 15 kilometara od granice sa Hrvatskom, a potom okrenula avione i u povratku, iako su vidjeli da se ne radi o legitimnom vojnom cilju, dejstvovali iz avionskih topova i raketnim udarima raketama S-24 (namijenjenim za uništavanje neprijateljske žive sile) po izbjegličkoj koloni, zaprežnih, putničkih, teretnih vozila i traktora, kao i po civilnim objektima u blizini puta, kojom prilikom su ubijena tri civila.
U ovim napadima za sada je identifikovano 13 ubijenih osoba od kojih je šestoro djece, kao i 24 ranjene osobe.
Tužilaštvo je istaklo važnost ovog predmeta i predložilo da se optuženima sudi u odsustvu, iako nisu dostupni pravosudnim organima Srbije, jer, kako je obrazložilo u optužnici, u koju je Tanjug imao uvid, protek vremena daje dovoljno razloga za sumnju da će Hrvatska ili BiH pokrenuti krivične postupke protiv odgovornih za krivično djelo.
