Predsjednik MKSJ Karmel Ađijus predstavio je Dvadeset četvrti i posljednji Godišnji izvještaj Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Gospodine predsjedniče, ekselencije, dame i gospodo,
Duboko sam počastvovan što mi je pružena prilika da se obratim ovoj Skupštini po drugi – i posljednji – put, u svojstvu predsjednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSJ” ili “Međunarodni sud”). Na početku mi dozvolite da čestitam njegovoj ekselenciji, gospodinu Miroslavu Lajčáku iz Slovačke, na imenovanju za predsjednika ove časne Skupštine. Veliko mi je zadovoljstvo da Vam, ekselencijo, poželim uspjeh u obavljanju te funkcije. Moram takođe napomenuti da se naš današnji sastanak održava neposredno prije Dana Ujedinjenih nacija, 24. oktobra, kojim se obilježava godišnjica osnivanja Organizacije i stupanje na snagu njenog osnivačkog dokumenta, Povelje Ujedinjenih nacija. Ponosan sam što predstavljam instituciju koja je imala aktivnu ulogu u unapređenju principa i ciljeva Povelje, i još jednom ponavljam našu privrženost tim idealima i nastavku borbe protiv nekažnjivosti za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Sve do posljednjeg trenutka prije nego što Međunarodni sud zatvori svoja vrata, mi ćemo nastaviti da naglašavamo svoju poruku međunarodnoj zajednici da počinioci takvih zločina moraju biti izvedeni pred lice pravde.
Pred vama je danas dvadeset četvrti i posljednji Godišnji izvještaj MKSJ. U ovom izvještaju su navedene pojedinosti napretka ostvarenog tokom posljednjih godinu dana ka ispunjenju mandata Međunarodnog suda i prelaska na Mehanizam za međunarodne krivične sudove (“Mehanizam”). Kao što znate, Međunarodni sud je sada završio svoj rad u svim osim dva značajna predmeta. Sudije su tokom protekle godine saslušale posljednje usmene podneske i od tada su u potpunosti posvećene intenzivnom vijećanju i pisanju presuda. Naša čvrsta riješenost da završimo sav pravosudni rad do kraja novembra 2017. će rezultirati izricanjem presuda XX novembra u prvostepenom postupku u predmetu Mladić, odnosno 29. novembra u žalbenom postupku u predmetu Prlić i drugi.
U odnosu na postupak zbog nepoštovanja suda u predmetu protiv Petra Jojića i Vjerice Radete, nažalost, vijesti nisu tako dobre. Nije ostvaren nikakav napredak od mog posljednjeg pojavljivanja ovdje prije godinu dana, i optuženi su i dalje na slobodi u Srbiji zbog toga što Srbija ne sarađuje s Međunarodnim sudom. Stanje je takvo uprkos tome što sam ovo pitanje u međuvremenu prijavio Savjetu bezbjednosti u brojnim prilikama. Sada, s obzirom da će se uskoro zatvoriti, više nema mogućnosti da MKSJ vodi postupak u ovom predmetu, ali ćemo mi preduzeti sve što je potrebno kako bismo obezbijedili da optuženi budu izvedeni pred lice pravde, čak i nakon što Međunarodni sud zatvori svoja vrata. MKSJ se iskreno nada da će Srbija iskoristiti ovu posljednju priliku da postupi u skladu sa Statutom Međunarodnog suda i pokaže iskrenu privrženost međunarodnom krivičnom pravosuđu.
Gospodine predsjedniče,
Prelazeći na pozitivnije teme, mogu potvrditi i Vama i svima prisutnima da će, u skladu s mojim prethodnim obećanjem, MKSJ i formalno zatvoriti svoja vrata 31. decembra 2017. Do tada ćemo ispuniti svoj mandat. U ime Međunarodnog suda i sve trojice njegovih čelnika, želeo bih da zahvalim svim članicama Ujedinjenih nacija i međunarodnoj zajednici u cjelini na kontinuiranoj podršci i pomoći tokom proteklih četvrt vijeka. Čestitamo Vam na viziji koju ste imali 1993. godine i na posvećenosti tokom radnog vijeka Međunarodnog suda, i pozivamo Vas da prepoznate ogroman obim naših zajedničkih dostignuća. Po mom mišljenju, glavno dostignuće Međunarodnog suda, i njegovo najvažnije nasljeđe, leži u njegovoj ulozi bez presedana u borbi protiv nekažnjivosti, kao i u uspješnom ispunjenju njegovog mandata da krivično goni osobe koje snose najveću odgovornost za užasne zločine počinjene tokom sukoba na području bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina XX vijeka.
Dok se osvrćemo na rad koji je MKSJ postigao, podsjećam da je Međunarodni sud ostavio vrlo značajan trag tako što je bio prvi po mnogim izuzetnim pitanjima: bio je prvi međunarodni krivični sud nakon sudova u Nirnbergu i Tokiju poslije Drugog svjetskog rata; prvi ikada osnovan u skladu s glavom VII Povelje Ujedinjenih nacija; prvi koji je podigao optužnicu protiv nekog aktuelnog šefa države, i prvi međunarodni sud čije su sve tri čelne funkcije obavljale žene. MKSJ je podigao više optužnica nego ijedan drugi međunarodni krivični sud i uspješno je pred lice pravde izveo 161 lice optuženo za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava. Takođe, za razliku od drugih sudova, MKSJ će se zatvoriti bez ijednog optuženog za osnovne zločine koji je i dalje u bjekstvu. Mnoge prekretnice u sudskoj praksi su bile jednako značajne; na primjer, Međunarodni sud je bio prvi koji je na sveobuhvatan način obradio seksualno nasilje počinjeno u sukobima; prvi koji je objasnio primjenjivost zakona i običaja ratovanja u nemeđunarodnim oružanim sukobima, kao i prvi koji je potvrdio da uništavanje kulturnog nasljeđa može predstavljati zločin protiv čovječnosti. Na brojnim poljima MKSJ je razvio ne samo jurisprudenciju, već i alatke, procedure i programe kako bi odgovorio na zahtjeve specijalizovanih oblasti međunarodnog krivičnog prava i prakse, poput zaštite svjedoka, saradnje država i pravosudne efikasnosti. Premda se MKSJ takođe suočavao s brojnim izazovima tokom svog rada, u analima će ostati zabilježeno da je odgovorio pozitivno, štaviše, da se uzdigao iznad tih izazova, na načine koji će biti od značaja za druge sudove i međunarodne krivične sudove.
Dostignuća MKSJ ne počinju i ne završavaju se u Hagu. To što smo ostvarivali pravdu ne samo da je pomoglo u ponovnom uspostavljanju povjerenja između država bivše Jugoslavije i Ujedinjenih nacija, već su naše mnogobrojne outreach aktivnosti i programi izgradnje kapaciteta takođe pomogli ljudima u regionu da ponovo izgrade svoje države. Danas se u bivšim jugoslovenskim republikama presuđuje u brojnim predmetima pred njihovim sopstvenim specijalizovanim sudovima za ratne zločine, a njihovi specijalni tužioci za ratne zločine nastavljaju istrage i podižu optužnice protiv hiljada počinilaca. Međutim, ima mjesta poboljšanjima i postoji potreba za pružanjem kontinuirane pomoći relevantnim institucijama i akterima na terenu.
Gospodine predsjedniče,
Kako bi se obezbijedilo da MKSJ nastavi svoj doprinos borbi protiv nekažnjivosti čak i nakon svog zatvaranja, i kako bi se dodatno učvrstilo njegovo nasljeđe, MKSJ je osmislio niz skupova o nasljeđu i završnih skupova pod nazivom Dijalozi o nasljeđu MKSJ. Sa zadovoljstvom mogu da vas izvijestim da su ovi skupovi do sada naišli na vrlo pozitivan odjek. U sklopu tog niza skupova, MKSJ je u junu ove godine održao svoju završnu konferenciju o nasljeđu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, na kojoj su svi relevantni akteri diskutovali o nebrojenim aspektima nasljeđa Međunarodnog suda. Kao što znate, MKSJ je usvojio niz zaključaka i preporuka na kraju konferencije, koji su sadržani u aneksu Godišnjeg izvještaja koji je pred Vama. Očekujemo da će oni biti od koristi drugim sudovima i međunarodnim sudovima u budućnosti. Međunarodni sud je takođe nastavio produkciju dokumentarnih filmova i kratkih web priloga koji se distribuiraju online, kao i na području bivše Jugoslavije, a nedavno je pokrenuo i niz predavanja koji je osmišljen tako da se čuju priče i podijele uvidi zaposlenih na MKSJ, kao i branilaca, iz godina rada na Međunarodnom sudu. Kako bismo dodatno obilježili zatvaranje, Međunarodni sud će organizovati skup ovdje u New Yorku 4. decembra, nakon čega će se u Hagu održati završni skupovi, koji će se sastojati od Simpozijuma 18. decembra i Ceremonije zatvaranja 21. decembra. Nadam se da će nam se mnogi od uvaženih predstavnika zemalja članica Ujedinjenih nacija pridružiti u Hagu u proslavi nepokolebljive posvećenosti međunarodnom krivičnom pravosuđu i njegovih značajnih doprinosa.
Dok se pripremamo za život nakon MKSJ, želio bih da zahvalim Administrativnom odjeljenju Međunarodnog suda, koje, među ostalim odsjecima, nastavlja da igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju neometanog prenosa zaduženja na Mehanizam, dok istovremeno s velikom pažnjom nastoji da naše efikasno zatvaranje bude primjer drugim institucijama koje će u budućnosti morati da smanjuju obim rada. Do 1. januara 2018. godine Međunarodni sud će u suštini prestati s radom uz svega nekoliko preostalih rezidualnih obaveza likvidacije, uključujući poslove sa zaposlenima čiji ugovori prestaju u decembru i zatvaranje finansijskih računa. Do tada će Mehanizam preuzeti punu odgovornost za sve rezidualne funkcije MKSJ, kao i njegovu ogromnu arhivu.
Što se tiče arhiviranja, MKSJ je ostvario značajan napredak u pripremi i prosljeđivanju svojih papirnatih, elektronskih, audio-vizuelnih i drugih zapisa na čuvanje i pohranjivanje u Mehanizmu. Taj posao je urađen u saradnji s Mehanizmom, kako bi se obezbijedilo da se spisima nakon prosljeđivanja lako može upravljati i da budu dostupni za potomstvo. Mehanizam je do 1. oktobra 2017. preuzeo približno 86 posto spisa MKSJ, koji će biti pohranjeni u arhivi Mehanizma, dok će preostali spisi biti prebačeni u Mehanizam do 31. decembra ove godine.
U tom pogledu, a i u odnosu na druge stvari, želio bih da zahvalim predsjedniku Mehanizma, mom uvaženom kolegi, sudiji Theodoru Meronu, na njegovoj kontinuiranoj podršci i saradnji koje pruža dok prenosimo preostale funkcije i spise u nadležnost Mehanizma, i prolazimo kroz ove posljednje mjesece rada koji predstavljaju veliki izazov.
Gospodine predsjedniče, uvaženi članovi Generalne skupštine, ekselencije,
Dostignuća Međunarodnog suda su proizvod mukotrpnog rada i posvećenosti svih sudija, čelnih ljudi i zaposlenih Međunarodnog suda i svi oni zaslužuju još jednu pohvalu. Mogu samo ponoviti da značajan napredak ka okončanju našeg mandata koji smo ostvarili od podnošenja prethodnog izvještaja ne bi bio moguć bez istrajnosti, izuzetnih napora i izvrsnog rada naših sudija i zaposlenih, i koristim ovu priliku da im najiskrenije zahvalim. Prvenstveno, s obzirom da nas samo nekoliko sedmica dijeli od izricanja presuda u posljednjim predmetima, želio bih da odam počast zaposlenima u Sudskim vijećima, koji danonoćno rade kako bi obezbijedili da predmeti budu okončani blagovremeno. Moram pomenuti da su zaposleni koji su ostali na MKSJ među najposvećenijim, najprofesionalnijim i najlojalnijim osobama koje sam ikada poznavao. Zaista, mnogi od njih su žrtvovali mogućnosti dugoročnijeg i bolje plaćenog zaposlenja drugdje kako bi obezbijedili da njihov rad na MKSJ bude završen do kraja. Iskreno se nadam da će države članice nastaviti da ohrabruju Sekretarijat i druga tijela Ujedinjenih nacija da razmotre prijave kvalifikovanih zaposlenih s MKSJ koji su odlučili da ostanu na Međunarodnom sudu do završetka svojih ugovora.
Koristim ovu priliku i da zahvalim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija na nepokolebljivoj podršci radu MKSJ od njegovog imenovanja, kao i za svesrdnu podršku naporima koje je Međunarodni sud preduzeo kako bi do kraja ispunio svoj mandat. Takođe bih želio da zahvalim pravnom savjetniku Ujedinjenih nacija i njegovom timu na kontinuiranoj dragocjenoj podršci tokom posljednje godine našeg rada.
Dok stojim pred Vama, i po posljednji put se pojavljujem pred Generalnom skupštinom u svojstvu predsjednika MKSJ, vjerujem da svi možemo biti izuzetno ponosni na sve što je Međunarodni sud postigao od 1993. godine. Ja sam ne mogu biti ponosniji na mnoge naše doprinose: poljima međunarodnog krivičnog prava i međunarodnog humanitarnog prava; regionu bivše Jugoslavije; drugim sudovima i međunarodnim sudovima; kao i međunarodnom pravosuđu u širem smislu. Države članice Ujedinjenih nacije mogu i treba da dijele taj osjećaj ponosa, jer bez vas MKSJ nikad ne bi bio osnovan niti bi mu bili dati dovoljni resursi kako bi uspio. Stoga, završavam svoje obraćanje izražavajući još jednom svoju zahvalnost svim državama članicama i želim vam uspjeh, hrabrost i odlučnost u daljem njegovanju ideala i privrženost pravdi za koje se MKSJ zalagao i za koje je MKSJ pokazao da mogu biti ostvareni.