Na obnovljenom suđenju pred Apelacionim vijećem Suda BiH komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije RBiH (ABiH) Sakibu Mahmuljinu jer nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda „El mudžahedin“ na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine danas je reprodukovan iskaz bivšeg načelnika operativno-nastavnog organa u komandi 35. divizije Trećeg korpusa Ahmeta Odžačkića.

Tokom prvostepenog postupka, Odžakčić je u svojstvu svjedoka Tužilaštva BiH rekao da je Odred „El mudžahedin“ u borbenim dejstvima bio podređen 35. diviziji.

Odžakčić je potvrdio da je odluku o podređenosti mudžahedinskog odreda komandi 35. divizije takozvane ABiH donijela komanda Trećeg korpusa, te da je dokument o pretpočinjavanju potpisao komandant korpusa Mahmuljin.

Za informaciju o zarobljavanju 61 lica srpske nacionalnosti, koje su u selu Kesten, u opštini Zavidovići uhapsili pripadnici Petog bataljona 328. brigade, a potom ih oteli pripadnici odreda, svjedok nije mogao potvrditi da li je dostavljena komandi Trećeg korpusa.

On je potvrdio da se 2003. ili 2004. godine sa još dvije osobe sastao sa Mahmuljinom, kada ih je pitao zašto ne zna za taj izvještaj i da se tako nešto dogodilo.

„Nas trojica nismo imali odgovor“, dodao je svjedok.

Odgovarajući na pitanja, Odžakčić je rekao da je komandant 35. divizije o ovom događaju trebalo da obavijesti pretpostavljenog starješinu te da angažuje vojnu policiju.

Na pitanje da li je divizija trebalo da traži instrukcije od komande korpusa, svjedok je odgovorio da je to trebalo riješiti u okviru svoje nadležnosti.
U vezi sa pitanjem da li je odred bio pod efektivnom kontrolom 35. divizije, svjedok je kazao da je to bilo „pro forme“.

Odžakčić je naveo da nisu znali strukturu te jedinice, da im nije bilo poznato njeno brojno stanje, ni sredstva kojima raspolažu kao i da im odred nije podnosio izvještaje kao druge jedinice.

Svjedok je dodao da nisu nikad dobili izvještaj iz odreda da su izvršili zadatak.

„Oni su bili gosti koji se nisu prilagođavali domaćinu, nego su tražili od domaćina da se prilagođava njima“, izjavio je Odžakčić.

Sud BiH je 22. januara prošle godine prvostepenom presudom osudio Mahmuljina na jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.

Tužilaštvo se žalilo na visinu izrečene kazne Mahmuljinu za ubistva zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske i nečovječno postupanje prema zarobljenicima, civilima i ranjenicima u prvostepenom postupku, dok se odbrana žalila po svim osnovama, uključujući bitne povrede krivičnog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

I Tužilaštvo i odbrana predložili su reprodukovanje više dokaza, ali je Sudsko vijeće procijenilo da je neophodno ponovo saslušati iskaze osam svjedoka, pet po prijedlogu Tužilaštva i tri koje je predložila odbrana.

Suđenje bi trebalo biti nastavljeno 8. marta, reprodukovanjem iskaza svjedoka Šaćira Arnautovića koje je danas počelo.