Inicijativa Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica o izmjeni Zakona o krivičnom postupku BiH, kojom bi se skratio proces čekanja na ponavljanje postupka u pravosnažnim predmetima zbog lažnog svjedočenja, ni nakon četiri godine nije dobila svoj epilog.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Milorad Kojić, kaže za Srpskainfo da postoji mnogo pravosnažnih presuda u kojima su određene osobe osuđene zbog davanja lažnog iskaza svjedoka, iako nemaju nikave veze sa tim dešavanjima. Po važećem zakonu, da bi se postupak protiv njih ponovio prvo se mora utvrditi krivična odgovornost osoba koje su dale lažnu izjavu, što se u praksi ne dešava, pa samim tim osobe koje su nepravedno osuđene nemaju mogućnost da se žale i dožive pravdu.
Iz tog razloga je ovaj Centar, kako pojašnjava Kojić, još prije četiri godine uputio inicijativu o izmjeni Zakona o krivičnom postupku BiH svim srpskim predstavnicima u Parlament BiH, ali do danas nisu dobili povratnu informaciju da li će i kada ona biti uvrštena na dnevni red parlamenta.
Imamo slučajeve da osobe priznaju da su dale lažni iskaz, da li pod pritiskom tužioca ili nekog drugog, i da su svjesne da su nedužnog čovjeka poslale u zatvor. Takav slučaj smo, na primjer, imali u predmetu “Dušan Janković”, gdje su svjedoci priznali da “nisu baš tačno dali iskaz”. To je sve ovjereno kod nadležne službe, ali da bi se ponovio postupak u slučaju “Dušan Janković” prvo mora da se utvrdi krivična odgovornost osoba koje su davale lažni iskaz – pojašnjava Kojić.
Dodaje da njihov prijedlog o izmjeni Zakona o krivičnom postupku BiH upravo treba da skrati ovaj proces i da se omogući da se postupak ponovi a da se ne čeka da se prvo procesuiraju oni koji su dali lažni iskaz.
Drugim riječima, kako pojašnjava Kojić, osoba koja je dala lažni iskaz, a na osnovu kojeg je utvrđena navodna odgovornost osuđenog, trebala bi dati svoju izjavu o priznanju lažnog iskaza koja će biti ovjerena kod nadležnog organa i to bi onda bio dovoljan dokaz da postupak bude ponovljen. On dodaje da u praksi još nisu imali nijedan postupak koji je krivično proveden da bi se došlo do ponavljanja postupka.
– To znači da osobama koje su osuđene na osnovu lažnog svjedočenja nisu ostavljene nikakve mogućnosti da ponove postupak i da ne budu u zatvoru za nešto zašto nisu odgovorni – ističe Kojić.
Prema njegovim riječima, njihov prijedlog izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH ne idu u pravcu da se ne može otvoriti krivični postupak zbog lažnog svjedočenja, već u pravcu mogućnosti ponavljanja postupka ne čekajući da se prethodno završi krivični postupak zbog lažnog svjedočenja.