U Bosni i Hercegovini se u ovom momentu, prema verifikovanim prijavama, traga za 7.628 nestalih osoba, potvrđeno je juče „Nezavisnim novinama“ iz Instituta za nestala lica BiH.

„Broj nestalih je porastao u odnosu na prošlu godinu s obzirom na to da je još u toku proces verifikacije, odnosno provjere svih prijava nestalih osoba koje su zaprimljene u Institutu, a proces verifikacije ne prati proces identifikacije“, pojasnili su iz Instituta.

Prema dostupnim informacijama, više od 20 odsto nestalih žrtava proteklog rata još nije našlo smiraj. U Prijedlogu programa rada Instituta za iduću godinu priznaje se da značajan broj žrtava još nije pronađen, kao i da pred Institutom i dalje stoji veliki posao.

Požalio se Institut da postoje i rizici sa kojima su se susretali u svom dosadašnjem radu, pa i tokom ove godine, kao što su nedostatak relevantnih informacija o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica.

„Za značajan broj ekshumiranih tijela u mrtvačnicama i spomen-kosturnicama postoje izolovani DNK profili koji nemaju podudaranje sa DNK krvnih uzoraka srodnika nestalih osoba, što ukazuje na to da značajan broj žrtava ili nema bliske srodnike, ili, ako ih ima, oni nisu dali uzorke krvi, ili su u pitanju greške u klasičnim identifikacijama, ili se radi o osobama koje nemaju status nestalih“, ističe se u ovom dokumentu.

Osim toga, kako napominju, neadekvatni su i prostori za smještaj i čuvanje ekshumiranih tijela ili skeletnih ostataka, smještenih u 12 mrtvačnica i spomen-kosturnica u BiH, koji nisu uređeni na jedinstven način. Izračunali su u Institutu i koliko im novca treba za rad u idućoj godini, s tim što su napomenuli da nije isključeno da će tražiti još.

„Na osnovu zahtjeva za dodjelu sredstava iz budžeta za 2022. godinu, za rad Instituta neophodno je u budžetu institucija BiH obezbijediti 3.002.000 KM. Taj iznos sredstava se može smatrati minimumom za nesmetan rad Instituta. Ukoliko se ukaže potreba, Institut će se obratiti Savjetu ministara BiH za dodatna sredstva“, naveli su iz Instituta za nestala lica BiH.

Dok iz Instituta za nestala lica BiH kažu da i 26 godina nakon okončanja ratnih dešavanja nastavljaju da ulažu značajne napore u rješavanje pitanja nestalih osoba u proteklom ratu, u Srpskoj nisu zadovoljni rezultatima rada Instituta.

„Kada je u pitanju rad Instituta, očigledno je da oni te milione troše na traženje Bošnjaka u potpunosti, što govore i podaci i porodice nestalih – da tijela nestalih Srba nisu u fokusu Instituta, te da tu postoji jasna diskriminacija“, rekao je za „Nezavisne novine“ Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, te dodao da se još traga za 1.652 Srbina.

Brine ga, dodao je, to što neki srpski kadrovi u Institutu definitivno ostaju inertni na takvu situaciju, odnosno nije vidljiva njihova borba da se na terenu više radi na traženju nestalih lica srpske nacionalnosti.

„U tom smislu, ako govorimo o planu rada i očekivanjima za sljedeću godinu, nažalost, ja to kažem i porodicama, u ovakvoj konstelaciji odnosa i radu samog Instituta, ne vidim nikakve šanse za bilo kakvim napretkom kada je u pitanju traženje nestalih srpske nacionalnosti“, naveo je Kojić.

Iz Instituta su nam juče potvrdili da su od početka ove godine do kraja septembra ekshumirani posmrtni ostaci 70 žrtava, dok je identifikovana 71 žrtva proteklog rata.

„Najveći problem Institutu za nestale osobe BiH predstavlja nedostatak tačnih informacija o mogućim lokacijama grobnica žrtava za kojima se još traga. Svjedoci počinjenih zločina su odabrali da ćute, a mnogi od njih i odlaze sa ovog svijeta. Upravo zbog toga proces potrage za nestalim osobama ušao je u najtežu fazu. Preostali su najteži slučajevi ratnih zločina za rješavanje“, ističu iz Instituta.

Izvor: Nezavisne novine